Aktuelno

Kako spriječiti zdravstvene probleme uzrokovane niskim temperaturama?

Hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim pritiskom, itd.), starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na niske temperature zbog čega zahtijevaju pažnju pri provođenju zaštitnih mjera.

Duže izlaganje utjecaju ekstremno niskih temperatura može dovesti do ozbiljnih poremećaja zdravlja, kao što su HIPOTERMIJA (abnormalno niska tjelesna temperatura) i PROMRZLINE (lokalna akutna oštećenja kože i potkožnog tkiva uzrokovane hladnoćom).

Žrtve hipotermije su uglavnom iz grupe vulnerabilnih kategorija stanovništva (stari i socijalno ugroženi bez adekvatne ishrane, zagrijavanja i odijevanja; bebe koje spavaju u nedovoljno zagrijanom prostoru; osobe dugotrajno izložene utjecaju hladnoće, poput beskućnika ili profesionalno izloženih; osobe koje konzumiraju alkohol ili halucinogena sredstva).

Promrzlinama su pogođena uglavnom lica koja su zbog profesionalnih i drugih potreba, bez adekvatnih mjera zaštite, duže izložena ekstremnoj hladnoći kao i osobe koje se zbog nedovoljne informisanosti, neplaniranih događaja ili specifičnih stanja nesvjesno i neplanirano izlože djelovanju nepovoljnih trenutnih uslova hladnoće. Promrzlinama su najčešće zahvaćeni periferni dijelovi tijela: nos, uši, prsti, ruke i stopala.

U cilju zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih djelovanjem niskih temperatura preporučuje se:

– Treba izbjegavati izlazak po ekstremnoj hladnoći.
– Za one koji moraju izaći preporučuje se oblačenje tople odjeće koja treba biti slojevita i ne preuska, vanjski sloj nepropustan na vjetar i vlagu, po mogućnosti od vune, polipropilena i svile koja zadržava više topline u unutrašnjim slojevima od pamuka.

– Potrebno je zaštititi glavu kapom, ruke rukavicama, te vrat, lice i usta prekriti šalom.

-Izuzetno je važna nepropusna, topla i komotna odjeća.

-Maloj djeci i bebama je naročito važno utopliti šake i stopala i zaštititi glavu kapom.

– Srčanim bolesnicima kao i onima oboljelim od respiratornih bolesti preporučuje se izbjegavati izlaganje niskim temperaturama, posebno u ranim jutarnjim i noćnim satima.

– Izbjegavati teži fizički rad na otvorenom (naročito hronični bolesnici), kao i sve aktivnosti koje mogu dovesti do umaranja (pojava drhtavice je znak za hitan povratak u unutrašnji prostor).

– Preporučuje se topla i kuhana hrana, naročito ona bogata bjelančevinama (bijelo meso, riba, grah, grašak), tjestenina i namirnice na bazi cjelovitih žitarica, tople čorbe od povrća, kuhano i svježe povrće i voće (naročito banane, limun, narandže, jabuke, kivi).

– Ne treba nikako zanemariti osjećaj hladnoće kao ni drhtavicu koji nas upozoravaju da se trebamo utopliti ili prekinuti boravak na hladnoći.

– Izbjegavati duže stajanje ili sjedenje (osobito prekriženih nogu, zbog kompromitiranja cirkulacije) na otvorenom prostoru.

– U slučaju pothlađivanja utopljavati se postepeno zamotavanjem u deku uz izvor topline, te konzumiranjem toplih napitaka, najbolje nezaslađenog čaja.- U slučaju jačeg pothlađivanja, odnosno pojave simptoma poput trnjenja, gubitka osjećaja, uz izrazito blijedu, a pri utopljenju crvenu kožu okrajina, potrebno je potražiti pomoć ljekara.

– Ukoliko su nastale smrzotine (najčešće prsti šake i stopala i uške), a nije moguće odmah dobiti ljekarsku pomoć, ne smiju se koristiti direktni izvori toplote (npr. grijalice, radijatori) za njihovo zagrijavanje, jer direktna toplota može uzrokovati oštećenje tkiva. Smrzotine se moraju postepeno zagrijavati u vodi početne temperature 10 do 15 stepeni, zatim se temperatura vode postepeno povećava, svakih 5 minuta za 5 stepeni, do maksimalne temperature od 40 stepeni. Ne smiju se trljati ili masirati smrznuti dijelovi tijela, a ukoliko su se pojavili mjehurovi na koži, ne smiju se probijati. Ozlijeđeni treba da leži, a smrznuti dijelovi tijela moraju potpuno mirovati (smrznuti donji ekstremiteti moraju biti u uzdignutom položaju u odnosu na nivo tijela). Ako su smrzotine zahvatile veću površinu tijela, ozljeđenom je važno dati zašećerene napitke da bi nadomjestili izgubljenu tekućinu.

– Preporučuje se kontinuirano uzimati dovoljne količine toplih napitaka, čak i ako ne osjećate žeđ, a alkohol i prevelike količine kofeina treba izbjegavati jer izazivaju širenje krvnih sudova i daljnji gubitak tjelesne topline.

– U slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega potrebno je izbjegavati izlazak, naročito starije osobe, radi povećane mogućnosti ozljeđivanja odnosno padova i lomova.- Svima koji nemaju izrazitu potrebu za putovanjem preporučuje se da ne kreću na put, naročito ako nemaju odgovarajuću zimsku opremu.

Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB

error: Nije dozvoljeno kopiranje i prenošenje sadržaja!